Matthew 26

Croatian Bible GKS 2010 - (Šarić) Version

← Chapter 25 Jump to: Chapter 27 →

1Kad je Isus dovršio sve ove govore, reče svojim učenicima:

2”Znate da je za dva dana Vazam. Tada će Sin čovječji biti predan u smrt na križu.”

3Tada se sabraše svećenički glavari i narodne starješine u palači velikog svećenika po imenu Kajfa.

4Posavjetovaše se kako bi mogli Isusa lukavštinom uhvatiti i ubiti.

5Ali rekoše: “Samo ne na Blagdan! Inače bi se narod pobunio.”

6Kad je Isus boravio u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca,

7dođe k njemu žena s alabastrenom posudom, punom dragocjene pomasti. To ona izli na njegovu glavu, dok je bio za stolom.

8Kad to vidješe učenici, razljutiše se i rekoše: “čemu ova rasipnost?

9To se moglo skupo prodati i dati siromasima.”

10Isus to primijeti i reče im: “Zašto žalostite ženu? Ona dobro djelo učini na meni.

11Siromahe imate svagda među sobom, a mene nemate svagda.

12Kad je ona ovu pomast izlila na moje tijelo, učinila je to za moj ukop.

13Zaista kažem vam: Svuda, po svemu svijetu, gdje se bude propovijedalo Evanđelje, kazat će se i, na njezin spomen, što je ona učinila.”

14Tada jedan od dvanćstorice, po imenu Juda Iškariotski, otiđe svećeničkim poglavarima

15i reče: “Što ćete mi dati da vam ga predam?” Oni mu isplatiše trideset srebrnjaka.

16Otada je čekao zgodnu priliku da ga izda.

17U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiše učenici k Isusu i upitaše: “Gdje da ti pripravimo Vazam za blagovanje?”

18On odgovori: “Idite u grad k jednom čovjeku i recite mu: Učitelj poručuje: Vrijeme je moje blizu; kod tebe ću održati Vazam sa svojim učenicima.”

19Učenici učiniše kako im je Isus naložio i pripraviše Vazam.

20Kad bi uvečer, sjede za stol s dvanćstoricom.

21Dok su jeli, reče: “Zaista, kažem vam: Jedan između vas će me izdati.”

22To ih vrlo ožalosti pa su ga jedan za drugim pitali: “Da nisam ja, Gospodine?”

23On odgovori: “Koji umače sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati.

24Sin čovječji ide, istina, kao što je pisano za njega, ali teško čovjeku koji izda Sina čovječjega! Bolje bi mu bilo da se nije rodio.”

25Tada upita Juda, njegov izdajnik: “Jesam li ja, učitelju?” On odgovori: “Ti si rekao!”

26Dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov, razlomi kruh i dade ga svojim učenicima i reče: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.”

27Tada uze kalež, zahvali i pruži ga učenicima i reče: “Pijte svi iz njega,

28jer je ovo moja krv, krv Saveza, koja se prolijeva za mnoge, na oproštenje grijeha.

29Ali vam kažem: Odsad ne ću više piti od ovoga trsova roda do onog dana kad ga budem pio s vama novoga, u kraljevstvu svojega Oca.”

30Tada otpjevaše hvalospjeve i izađoše na Maslinsku goru.

31Onda im reče Isus: “Svi ćete se vi sablazniti zbog mene ove noći. Jer stoji pisano: Udarit ću pastira, i razbježat će se ovce stada.

32Ali poslije svoga uskrsnuća ići ću pred vama u Galileju.”

33Petar mu odvrati: “Ako se i svi sablazne u tebi, ja se ne ću nikad sablazniti!”

34Isus mu reče: “Zaista, kažem ti: Još noćas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta ćeš me zatajiti.”

35Petar ga je uvjeravao: “Ako bih morao poći i u smrt s tobom, ne bih te zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi učenici.

36Tada dođe Isus s njima u zaselak koji se zove Getsemani. On reče svojim učenicima: “Sjedite tu, dok ja idem tamo i pomolim se.”

37Petra i oba Zebedejeva sina uze sa sobom. Tada se poče žalostiti i plašiti.

38On im reče: “Žalosna je moja duša do smrti; ostanite ovdje i bdijte sa mnom!”

39I otiđe malo dalje, pade ničice i pomoli se: “Oče moj, ako je moguće, neka me mimoiđe ovaj kalež! Ali ne kako ja hoću nego kako ti hoćeš.”

40Tada dođe k svojim učenicima i nađe ih gdje spavaju. Reče Petru: “Zar niste mogli jednu uru sa mnom probdjeti?

41Bdijte i molite se da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.”

42Udalji se po drugi put i pomoli se: “Oče moj, ako me ne može mimoići ovaj kalež, da ga ne pijem, neka bude tvoja volja!”

43I dođe opet natrag i nađe ih opet gdje spavaju, jer su im bile oči otežale.

44On ih ostavi, otiđe opet i pomoli se po treći put onim istim riječima.

45Tada se vrati natrag k svojim učenicima i reče im: “Spavajte samo i počivajte. Evo se približio čas i Sin čovječji bit će predan u ruke grješnicima.

46Ustanite, hajdemo! Evo, približava se moj izdajnik.”

47Dok je još govorio, dođe Juda, jedan od dvanćstorice, i s njim velika četa s mačevima i toljagama, po nalogu svećeničkih poglavara i narodnih starješina.

48Njegov izdajnik je bio s njima ugovorio znak i rekao: “Koga ja poljubim, taj je, držite ga!”

49Odmah pristupi k Isusu i reče: “Zdravo, učitelju!” i poljubi ga.

50Isus mu reče: “Prijatelju, zašto si došao!” Tada oni pristupiše, staviše ruke na Isusa i uhvatiše ga.

51Jedan od Isusovih pratilaca odmah se maši rukom za mač i trgnu ga. Udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho.

52Isus mu reče: “Zadjeni svoj mač u korice! Svi koji posežu za mačem, ginu od mača.

53Ili zar misliš da mi moj Otac ne bi odmah poslao u pomoć više od dvanćst legija anđela kad bih ga za to zamolio?

54Ali, kako bi se onda ispunilo Pismo, po kojemu treba biti tako?”

55A u onaj čas reče Isus mnoštvu: “Kao na razbojnika izašli ste s mačevima i toljagama da me uhvatite. Svaki sam dan sjedio u Hramu i naučavao i niste me uhvatili.

56Ali se sve ovo dogodi da se ispune Pisma proroka.” Tada ga ostaviše svi njegovi učenici i pobjegoše.

57Oni koji uhvatiše Isusa odvedoše ga k velikomu svećeniku Kajfi, kod kojega su se bili sabrali pismoznanci i starješine.

58Petar je išao za njim izdaleka do dvorišta velikoga svećenika. Uđe unutra i sjede sa slugama da čeka svršetak.

59Svećenički poglavari i sve Visoko vijeće tražili su lažno svjedočanstvo protiv Isusa da ga pogube.

60Ali unatoč mnogim lažnim svjedocima koji pristupiše, ne nađoše nijedno. Najposlije dođoše još dva

61i rekoše: “On je tvrdio: Ja mogu razvaliti Božji Hram i u tri ga dana opet sagraditi.”

62Tada se diže veliki svećenik i reče mu: “Zar ništa nemaš kazati na to što ovi iznose protiv tebe.”

63Isus je šutio. Tada mu reče veliki svećenik: “Zaklinjem te živim Bogom: Kaži nam, jesi li ti Mesija, Sin Božji?”

64Isus mu odgovori: “Ti kaza! Ali vam velim: Odsad ćete vidjeti Sina čovječjega gdje sjedi s desne Svemogućega i dolazi na nebeskim oblacima.”

65Tada veliki svećenik razdera svoju haljinu i reče: “Pohulio je na Boga! čemu trebamo još svjedoke? Sami ste sad čuli hulu na Boga.

66Što vam se čini?” Oni odgovoriše: “Zaslužio je smrt!”

67Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga šakama. Drugi su ga udarali po obrazu

68i rugali se: “Mesija, kaži nam tko te je udario?”

69Uto je Petar sjedio napolju u dvorištu. Tada pristupi k njemu jedna sluškinja i reče: “I ti si bio s Isusom Galilejcem!”

70On to zataji pred svima i reče: “Ne znam što govoriš.”

71Kad se onda uputio k vratima, ugleda ga druga sluškinja i reče onima što su stajali ondje: “I ovaj je bio s Isusom Nazarećaninom!”

72On opet zataji i zakle se: “Ne znam toga čovjeka.”

73Malo poslije toga pristupiše k Petru oni što su okolo stajali i rekoše: “Doista, i ti si jedan od njih. I govor te tvoj izdaje.”

74Tada se poče kleti i preklinjati: “Ne znam toga čovjeka.” Odmah zapjeva pijetao.

75Petar se sjeti riječi koju mu je bio Isus rekao: “Prije nego zapjeva pijetao, tri puta ćeš me zatajiti.” Izađe napolje i gorko proplaka.

← Chapter 25 Jump to: Chapter 27 →