bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Serbian
/
Serbian Latin Version : 1865
/
1 Kings 19
1 Kings 19
Serbian Latin Version : 1865
← Chapter 18
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 20 →
1
A Ahav pripovjedi Jezavelji sve što je učinio Ilija i kako je sve proroke isjekao mačem.
2
Tada Jezavelja posla glasnike k Iliji i poruči mu: tako da učine bogovi i tako da dodadu, ako sjutra u ovo doba ne učinim od tebe što je od kojega god tijeh.
3
A on videći to usta i otide duše svoje radi, i dođe u Virsaveju Judinu, i ondje ostavi momka svojega.
4
A sam otide u pustinju dan hoda; i došav sjede pod smreku, i zaželje da umre, i reče: dosta je već, Gospode, primi dušu moju, jer nijesam bolji od otaca svojih.
5
Potom leže i zaspa pod smrekom. A gle, anđeo taknu ga i reče mu: ustani, jedi.
6
A on pogleda, i gle, čelo glave mu hljeb na ugljenu pečen i krčag vode. I jede i napi se, pa leže opet.
7
A anđeo Gospodnji dođe opet drugom, i taknu ga govoreći: ustani, jedi, jer ti je put dalek.
8
A on ustavši jede i napi se; potom okrijepiv se onijem jelom ide četrdeset dana i četrdeset noći dokle dođe na goru Božiju Horiv.
9
A ondje uđe u jednu pećinu i zanoći u njoj; i gle, riječ Gospodnja dođe mu govoreći: šta ćeš ti tu, Ilija?
10
A on reče: revnovah veoma za Gospoda Boga nad vojskama; jer sinovi Izrailjevi ostaviše zavjet tvoj, tvoje oltare razvališe, i proroke tvoje pobiše mačem; a ja ostah sam, pa traže dušu moju da mi je uzmu.
11
A on reče: izidi i stani na gori pred Gospodom. I gle, Gospod prolažaše, a pred Gospodom velik i jak vjetar, koji brda razvaljivaše i stijene razlamaše; ali Gospod ne bješe u vjetru; a iza vjetra dođe trus; ali Gospod ne bješe u trusu;
12
A iza trusa dođe oganj; ali Gospod ne bješe u ognju. A iza ognja dođe glas tih i tanak.
13
A kad to ču Ilija, zakloni lice svoje plaštem i izašav stade na vratima od pećine. I gle, dođe mu glas govoreći: šta ćeš ti tu, Ilija?
14
A on reče: revnovah veoma za Gospoda Boga nad vojskama; jer sinovi Izrailjevi ostaviše zavjet tvoj, tvoje oltare razvališe, i proroke tvoje pobiše mačem; a ja ostah sam, pa traže moju dušu da mi je uzmu.
15
Tada mu reče Gospod: idi, vrati se svojim putem u pustinju Damaštansku, i kad dođeš pomaži Azaila za cara nad Sirijom.
16
A Juja sina Nimsijina pomaži za cara nad Izrailjem, a Jelisija sina Safatova iz Avel-Meole pomaži za proroka mjesto sebe.
17
Jer ko uteče od mača Azailova njega će pogubiti Juj; a ko uteče od mača Jujeva njega će pogubiti Jelisije.
18
Ali sam ostavio u Izrailju sedam tisuća, koji nijedan ne saviše koljena pred Valom, niti ga ustima svojim cjelivaše.
19
I otide odande, i nađe Jelisija sina Safatova gdje ore, a dvanaest jarmova pred njim, i sam bijaše kod dvanaestoga; i idući mimo nj Ilija baci na nj plašt svoj.
20
A on ostavi volove, i otrča za Ilijom i reče: da cjelujem oca svojega i mater svoju; pa ću ići za tobom. A on mu reče: idi, vrati se, jer šta sam ti učinio?
21
I on se vrati od njega, i uze jaram volova i zakla ih, i na drvima od pluga skuha meso i dade ga narodu, te jedoše; potom ustavši otide za Ilijom i služaše mu.
← Chapter 18
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 20 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22