bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Serbian
/
Serbian Latin Version : 1865
/
Matthew 21
Matthew 21
Serbian Latin Version : 1865
← Chapter 20
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 22 →
1
I kad se približiše k Jerusalimu i dođoše u Vitfagu k Maslinskoj gori, onda Isus posla dva učenika
2
Govoreći im: idite u selo što je prema vama, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare s njom: odriješite je i dovedite mi.
3
I ako vam ko reče što, kažite da oni trebaju Gospodu; i odmah će ih poslati.
4
A ovo je sve bilo da se zbude što je kazao prorok govoreći:
5
Kažite kćeri Sionovoj: evo car tvoj ide tebi krotak, i jaše na magarcu, i magaretu sinu magaričinu.
6
I učenici otidoše, i učinivši kako im zapovjedi Isus
7
Dovedoše magaricu i magare, i metnuše na njih haljine svoje, i posadiše ga na njih.
8
A ljudi mnogi prostriješe haljine svoje po putu; a drugi rezahu granje od drveta i prostirahu po putu.
9
A narod koji iđaše pred njim i za njim, vikaše govoreći: Osana sinu Davidovu! blagosloven koji ide u ime Gospodnje! Osana na visini!
10
I kad on uđe u Jerusalim, uzbuni se sav grad govoreći: ko je to?
11
A narod govoraše: ovo je Isus prorok iz Nazareta Galilejskoga.
12
I uđe Isus u crkvu Božiju, i izgna sve koji prodavahu i kupovahu po crkvi, i ispremeta trpeze onijeh što mijenjahu novce, i klupe onijeh što prodavahu golubove.
13
I reče im: u pismu stoji: dom moj dom molitve neka se zove; a vi načiniste od njega pećinu hajdučku.
14
I pristupiše k njemu hromi i slijepi u crkvi, i iscijeli ih.
15
A kad vidješe glavari sveštenički i književnici čudesa što učini, i djecu gdje viču u crkvi i govore: Osana sinu Davidovu, rasrdiše se.
16
I rekoše mu: čuješ li što ovi govore? A Isus reče im: da! zar nijeste nikad čitali: iz usta male djece i koja sisaju načinio si sebi hvalu?
17
I ostavivši ih iziđe napolje iz grada u Vitaniju, i zanoći ondje.
18
A ujutru vraćajući se u grad ogladnje.
19
I ugledavši smokvu jednu kraj puta dođe k njoj, i ne nađe ništa na njoj do lišća sama, i reče joj: da nikad na tebi ne bude roda dovijeka. I odmah usahnu smokva.
20
I vidjevši to učenici diviše se govoreći: kako odmah usahnu smokva!
21
A Isus odgovarajući reče im: zaista vam kažem: ako imate vjeru i ne posumnjate, ne samo smokveno učinićete, nego i gori ovoj ako rečete: digni se i baci se u more, biće.
22
I sve što uzištete u molitvi vjerujući, dobićete.
23
I kad dođe u crkvu i stade učiti, pristupiše k njemu glavari sveštenički i starješine narodne govoreći: kakvom vlasti to činiš? i ko ti dade vlast tu?
24
A Isus odgovarajući reče im: i ja ću vas upitati jednu riječ, koju ako mi kažete, i ja ću vama kazati kakvom vlasti ovo činim.
25
Krštenje Jovanovo otkuda bi? ili s neba, ili od ljudi? A oni pomišljavahu u sebi govoreći: ako rečemo: s neba, reći će nam: zašto mu dakle ne vjerovaste?
26
Ako li rečemo: od ljudi, bojimo se naroda; jer svi Jovana držahu za proroka.
27
I odgovarajući Isusu rekoše: ne znamo. Reče i on njima: ni ja vama neću kazati kakvom vlasti ovo činim.
28
Šta vam se čini? Čovjek neki imaše dva sina; i došavši k prvome reče: sine! idi danas radi u vinogradu mome.
29
A on odgovarajući reče: neću; a poslije se raskaja i otide.
30
I pristupivši k drugome reče tako. A on odgovarajući reče: hoću, gospodaru; i ne otide.
31
Koji je od ove dvojice ispunio volju očinu? Rekoše mu: prvi. Reče im Isus: zaista vam kažem da će carinici i kurve prije vas ući u carstvo Božije.
32
Jer dođe k vama Jovan putem pravednijem, i ne vjerovaste mu; a carinici i kurve vjerovaše mu; i vi pošto vidjeste to, ne raskajaste se da mu vjerujete.
33
Drugu priču čujte: bijaše čovjek domaćin koji posadi vinograd, i ogradi ga plotom, i iskopa u njemu pivnicu, i načini kulu, i dade ga vinogradarima, i otide.
34
A kad se približi vrijeme rodovima, posla sluge svoje k vinogradarima da prime rodove njegove.
35
I vinogradari pohvatavši sluge njegove jednoga izbiše, a jednoga ubiše, a jednoga zasuše kamenjem.
36
Opet posla druge sluge, više nego prije, i učiniše im tako isto.
37
A potom posla k njima sina svojega govoreći: postidjeće se sina mojega.
38
A vinogradari vidjevši sina rekoše među sobom: ovo je našljednik; hodite da ga ubijemo, i da nama ostane dostojanje njegovo.
39
I uhvatiše ga, pa izvedoše napolje iz vinograda, i ubiše.
40
Kad dođe dakle gospodar od vinograda šta će učiniti vinogradarima onijem?
41
Rekoše mu: zločince će zlom smrti pomoriti; a vinograd daće drugijem vinogradarima, koji će mu davati rodove u svoje vrijeme.
42
Reče im Isus: zar nijeste nikad čitali u pismu: kamen koji odbaciše zidari, onaj posta glava od ugla; to bi od Gospoda i divno je u vašijem očima.
43
Zato vam kažem da će se od vas uzeti carstvo Božije, i daće se narodu koji njegove rodove donosi.
44
I ko padne na ovaj kamen razbiće se; a na koga on padne satrće ga.
45
I čuvši glavari sveštenički i fariseji priče njegove razumješe da za njih govori.
46
I gledahu da ga uhvate, ali se pobojaše naroda, jer ga držahu za proroka.
← Chapter 20
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 22 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
Recommended Reading
Commentary
Matthew Commentaries
→
Devotional
Matthew Devotional Guide
→
Get This Bible
Serbian Latin Version : 1865 Study Bible
→