bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Turkana
/
Turkana (ABIBILIA NGAKIRO NAAJOKAK)
/
2 Kings 9
2 Kings 9
Turkana (ABIBILIA NGAKIRO NAAJOKAK)
← Chapter 8
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 10 →
1
Nipei bore ngini, Elicha lo arai ekadwaran, abu tanyarau epei a ngikadwarak tolimok tama, “Tonyou tolot lore a Ramos lo eyei nakwap a Gilead. Toting ebur lo akimiet logo
2
ani inangi inaa, tasaku lokookeng a Yeochapat lo enyaritae Yeu, lo erai etatait a Nimchi. Toriko ngesi namaniyat na alotooma akai alopei,
3
sodi tolem ebur tobukok akimiet nakou keng. Tolimok ngesi kona, ‘Ebala Ekapolon Akuj kona, kaseu ayong iyong toliwor ekapolon a Isirael.’ Ani erumor topudo kipungar kaneni.”
4
Abu ekadwaran losorokit ngolo tolot Ramos.
5
Torukau ngikarikok a ngasigerea iriamiriamito ianete. Tolim tama, “Ekapolon, eyakasi ngakiro asaki ayong akisisakin iyong.” Kingit Yeu ngesi tama, “Ngae mono anikosi isuruori iyong?” Tatachak tama, “Iyong ekapolon, ngesi esuruori ayong.”
6
Apot kesi luarei tolomasi kai, sodi tobukok ekadwaran ngolo akimiet nakou a Yeu, tolimok tama, “Ebala Ekapolon Akuj na erai Akuj a Isirael kona, ‘Kaseu ayong iyong toliwor ekapolon a Ngisirael alu eraakasi ngitunga kang.
7
Iari iyong ekapolon a Isirael lo erai ekapolon kon, lo erai lokookeng a Aab. Ikokini iyong neni eriraa ayong Yesebel ani aarea ngikadwarak ka ngikasubak etich kang luche.
8
Etoakete ngitunga a awi a Aab daang ka ngalesea keng. Amunyari ayong ngikiliok a awi keng daang, lusorok ka lumojong aapei.
9
Asubakinea ayong ngitunga a awi keng ngakiro nakolong asubea ayong ngitunga a ngawiyei a ngikapolok a Isirael alu anyaritae Yeroboam ka Baacha.
10
Nyenukio Yesebel, enyamete ngingokwo akwaan keng alo Yesireel.’ ” Ani kelimu nguna kerumor, topudo ekadwaran losorokit ngolo alokai, kipungar.
11
Tobongo Yeu ni ayakasi ngikarikok a ngasigerea lurukitos keng. Kingita kesi ngesi tamasi, “Ebeyo ai? Nyo abunitor itwaan nia ngikerep ngini nikon?” Tatachak Yeu tama, “Iyenete esi ibore ni asaki ngesi.”
12
Tatachut kesi tamasi, “Mam, nyikiyeni sua! Tolimokinae sua ngakiro na alimuni ngesi!” Tolim Yeu tama, “Kalimokini ngesi ayong atamar ebala Ekapolon Akuj kona, ‘Kaseunit ayong iyong toliwor ekapolon a Isirael.’ ”
13
Atipei, apot ngikarikok a ngasigerea lurukitos a Yeu topetakis ngiworui kech kidiama ngadoket, towaar Yeu. Tokutakis kesi ngaburucho sodi tachalut tamasi, “Yeu erai ekapolon!”
14
Abu Yeu lo arai lokookeng a Yeochapat, tarai etatait a Nimchi, tonyoik ekapolon Yoram. (Yoram ka Ngisirael daang, eyokiyete sek Ramos Gilead ani eyei Asael lo arai ekapolon a Siria.
15
Nakaneni apon tobuarae Yoram Yesireel akitedek ngajemei na awaneta ngesi Ngisiria na etijio Asael lo arai ekapolon a Siria.) Abu Yeu tolimok ngikarikok a ngasigerea lurukitos keng tama, “Ani kibakito esi alowae kang, warasi itwaan tani ipei nyeesii alo Ramos tolot Yesireel alimor ngakiro nugu.”
16
Ani erumor todoka ngesi naurukuk keng na irito ngangolei, tolot Yesireel kainyo aperi Yoram kaina. Aasia lo arai ekapolon a Yuda, abunit neni aanyun Yoram.
17
Itwaan nikereron akwap, awei alopem alo alokidiama eyei Yesireel, irere akwap. Kingolik ngesi Yeu ka ngitunga keng eponito. Kirema ekereron tama, “Etee ayong ngitunga ngiche emeto ngangolei eponito.” Tatachak Yoram tama, “Tomea itwaan ni emeat angole tolot kingis kona, ‘Ibunit iyong a ekisil kori arem?’ ”
18
Taram itwaan ngini angole kisiriamia Yeu tolimok tama, “Ebala ekapolon, ‘Ibunit iyong a ekisil kori arem?’ ” Tatachak Yeu tama, “Nyo tokona kon ngakiro a ekisil? Torei iyong toruju angole kiwapak ayong.” Tolimo ekereron lo ayei lopem lo alokidiama tama, “Eriama itwaan ngini ka ngitunga lu aponito nakaneni awou abongun.”
19
Tomearae itwaan iche, kingit itwaan ngini Yeu tama, “Ebala ekapolon kona, ‘Ibunit iyong a ekisil kori arem?’ ” Tatachak Yeu ngesi tama, “Nyo tokona kon ngakiro a ekisil? Torei iyong toruju angole kiwapak ayong.”
20
Tolimo ekereron nabo tama, “Eriama itwaan ngini ka ngitunga lu aponito nakaneni awou abongun.” Ani erumor kiatak tama, “Emeat ekarikon a ngitunga kangulu aurukuk na irito ngangolei loger a itwaan ani a ngikerep. Emeat loger a Yeu!”
21
Todung ekapolon Yoram tama, “Tosubakisi aurukuk kang na irito ngangolei.” Apon tosubakinae aurukuk ngina, apot ngesi ka ekapolon Aasia todoka ipei kech daang naurukuk keng kisiriamiasi Yeu. Kiriama ka ngesi mana nakolong arai aka Nabos.
22
Kingit Yoram Yeu tama, “Ibunit iyong a ekisil a?” Tatachak Yeu tama, “Ikokini ekisil emini ai, toringa amuronot ka akilipit ngakujo nasubuna nakolong esiakini itiokon Yesebel eyakasi?”
23
Kirema Yoram esaa lo areea aurukuk keng tama, “Aasia, erai ibore erukoonu longeriet ekapolon!”
24
Kirik Yeu akau keng toguma emal lokojokon togum Yoram kaku topele emal alotau. Totoanik Yoram naurukuk keng,
25
tolimok Yeu ekengarakinan keng lo anyaritae Bidkar tama, “Tolema akwaan keng tachakak mana na Nabos ngin. Kitamu atamar nakolong kidokitor ngoni ngaurukukui yok na irito ngangolei kiwapit ekapolon Aab lo arai apakeng a Yoram, abu Ekapolon Akuj kiruor ngakiro nugu itopegea Aab ebala,
26
‘Engolik been ayong Nabos ka talokookeng eario. Nakaneni kechikakinit ayong iyong atamar kerirae ayong iyong alomana anapei kana.’ ” Todungok Yeu ekengarakinan keng tama, “Tolema tokona akwaan a Yoram tachakak mana nakolong arai aka Nabos sodi kiyookinotor ngakiro nakolong alimuni Ekapolon Akuj.”
27
Taanyunga ekapolon Aasia ngakiro na asubakinosi, sodi tamatar ngesi edokit aurukuk keng toten lore a Bes Agan. Erisit Yeu ngesi. Todungok Yeu ngitunga keng tama, “Taara ngolo dang!” Apot kesi toguma ngesi esaa lo ametor aurukuk alorot alo etenere Gur, alo diyete ere a Ibileam. Nakaneni torubak ngesi elosi ngaren tanang lore a Megido ni atoanikini.
28
Kiwokosi ngikasubak etich keng akwaan keng Yerusalem iwokito a aurukuk ana irito ngangolei, sodi tonukakis ngesi nalielin a ngikapolok na eyakasi lore a Daudi.
29
Arauni sek Aasia ekapolon a Yuda ekaru lo a ngitomon ka epei lo araakar Yoram lokookeng a Aab, ekapolon a Isirael.
30
Tanang Yeu Yesireel. Abu Yesebel nasek eirarit ngakiro nguna asubakinosi, kiwos ngakonyen keng a emunyen ka aoyere ngitim, sodi towo alopuke a akai ana alokidiama a ekapolon, tokienyia lorot.
31
Ani esaa lo etorunio Yeu lorot, kirema Yesebel tama, “Ibunit iyong a ekisil Simri ekaaran a ekapolon kon a?”
32
Kirereo Yeu kidiama kirema tama, “Ngae ibakit alowae kang?” Apot ngikasubak etich a akai a ekapolon lu idongitoe ngiarei kori nguuni tokienyikis ngesi alopuke,
33
sodi tolimok Yeu kesi tama, “Kimasutu ngesi kwap!” Kimasunae Yesebel kwap, sodi kiterakin ngaakot keng nawas a akai ka ngangolei. Taram Yeu aurukuk keng kisitor kidiama akwaan a Yesebel,
34
toloma kai a ekapolon sodi kimuj. Ani kimuj kerumor tolim tama, “Yaasi aberu na ilamitae ngin tonuka, ani eraakar nakookeng a ekapolon.”
35
Nakaneni apot ngitunga lu aloose akinuk ngesi torukaut akulului a akou ta ngakoyo a ngakan ka na ngakejen make.
36
Ani elimokinio Yeu ngakiro nguna, tolim tama, “Ngakiro nguna kesi nakolong alimuni Ekapolon Akuj atamar esubakinosi kisitoru nia ekasuban etich keng Elija lo a ere a Tichibe ebala, ‘Enyamete ngingokwo akwaan a Yesebel alo Yesireel.
37
Epetakin akiring keng neni loger a ngaor, sodi tongopea itwaan eyeni.’ ”
← Chapter 8
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 10 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25