bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Croatian
/
Croatian BKJ 2011 (Biblija Kralja Jakova)
/
Acts 17
Acts 17
Croatian BKJ 2011 (Biblija Kralja Jakova)
← Chapter 16
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 18 →
1
A kad su prošli kroz Amfipol i Apoloniju, stigli su u Solun gdje je bila židovska sinagoga.
2
I Pavao je po svom običaju ušao k njima te je tri Šabata raspravljao s njima iz Pisama,
3
tumačeći i izlažući kako je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih i da je taj Isus kojega vam ja propovijedam, Krist.
4
A neki od njih su povjerovali te se pridružili Pavlu i Sili; isto tako i veliko mnoštvo pobožnih Grka, i nemalo uglednih žena.
5
Ali Židovi koji nisu vjerovali, potaknuti zavišću, pokupili su neke prostake, pokvarene ljude te su sakupili mnoštvo i uzbudili cijeli grad pa napali na Jasonovu kuću i zatražili da ih se izvede pred narod.
6
A kako ih nisu našli, odvukli su Jasona i neke od braće pred gradske glavare vičući: “Ovi koji su preokrenuli sav svijet došli su i ovamo!
7
Njih je Jason primio! I svi oni rade protiv cezarovih ukaza govoreći da ima drugi kralj, neki Isus.”
8
Tako su uzbunili narod i gradske glavare kad su to čuli.
9
A pošto su uzeli jamčevinu od Jasona i ostalih, pustili su ih.
10
A braća su odmah noću poslala Pavla i Silu u Bereju. Oni su, kad su stigli, otišli u židovsku sinagogu.
11
Ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, u tome što su primili riječ Božju sa svom spremnošću uma, te su svakodnevno istraživali Pisma je li je tome tako.
12
Stoga su mnogi od njih povjerovali, kao i nemali broj uglednih grčkih žena i muškaraca.
13
Ali kad su Židovi iz Soluna doznali da Pavao u Bereji propovijeda riječ Božju, došli su i ondje uzbuniti narod.
14
A braća su tada odmah poslala Pavla odande, kao da ide prema moru. A Sila i Timotej su i dalje ostali tamo.
15
A oni koji su pratili Pavla doveli su ga do Atene pa su, pošto su primili zapovijed za Silu i Timoteja da što brže dođu k njemu, otišli.
16
I dok ih je Pavao čekao u Ateni, u njemu se uzbunio duh kad je promatrao grad koji je potpuno predan idolopoklonstvu.
17
Stoga je raspravljao u sinagogi sa Židovima i pobožnicima, a na trgu svakodnevno s onima koje bi susreo.
18
Tada su se neki od epikurejskih i stoičkih filozofa sukobili s njim. I jedni su govorili: “Što bi ovaj brbljavac htio reći?” A drugi: “Čini se da je navjestitelj tuđih bogova.” Jer im je propovijedao Isusa i uskrsnuće.
19
Onda su ga uzeli i odveli na Areopag govoreći: “Možemo li znati kakav je to novi nauk o kojem govoriš?
20
Jer nam puniš uši nečim čudnim. Zato bismo željeli znati što to znači.”
21
(Jer svi Atenjani i doseljeni tuđinci ni na što drugo ne troše svoje vrijeme nego da govore ili slušaju nešto novo.)
22
Tada je Pavao stao usred Marsovog brda i rekao: “Ljudi, Atenjani! Vidim da ste u svemu previše praznovjerni.
23
Jer kad sam prolazio i promatrao vaše svetinje, našao sam i žrtvenik sa ovim natpisom: ʻNEPOZNATOM BOGUʼ. Koga, dakle, vi neupućeni štujete, toga vam ja navješćujem.
24
Bog koji je stvorio svijet i sve što je u njemu, on, pošto je Gospodar neba i zemlje, ne prebiva u rukotvorenim hramovima,
25
niti mu se iskazuje štovanje ljudskim rukama, kao da bi nešto trebao, on pošto svima daje život i dah i sve ostalo.
26
I od jedne je krvi stvorio svaki ljudski narod zato da prebiva po svem licu zemlje te je unaprijed predodredio određena vremena i granice njihova prebivanja,
27
da bi tražili Gospodina, ne bi li ga kako napipali i našli, premda nije daleko ni od jednog od nas.
28
Jer u njemu živimo, i mičemo se i jesmo; kako su to rekli i neki vaši pjesnici: ʻJer smo i rod njegov.ʼ
29
Budući da smo rod Božji, ne trebamo smatrati da je Božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, izrezbareno umijećem i ljudskom vještinom.
30
I na vremena neupućenosti Bog je zažmirio, ali sada zapovijeda svim ljudima posvuda da se pokaju,
31
jer je odredio dan u kojem će pravedno suditi cijelom svijetu preko čovjeka kojega je odredio za to, i svim je ljudima pružio sigurnost tako da ga je uskrsnuo od mrtvih.”
32
A kad su čuli za uskrsnuće od mrtvih, jedni su se rugali, a drugi govorili: “O tomu ćemo te slušati drugi put.”
33
Tako je Pavao otišao od njih.
34
A neki su pristali uz njega i povjerovali; među njima i Dionizije Areopagit, i žena imenom Damara i drugi s njima.
← Chapter 16
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 18 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28