bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Bosnian
/
Bosnian
/
Genesis 44
Genesis 44
Bosnian
← Chapter 43
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 29
Chapter 30
Chapter 31
Chapter 32
Chapter 33
Chapter 34
Chapter 35
Chapter 36
Chapter 37
Chapter 38
Chapter 39
Chapter 40
Chapter 41
Chapter 42
Chapter 43
Chapter 44
Chapter 45
Chapter 46
Chapter 47
Chapter 48
Chapter 49
Chapter 50
Chapter 45 →
1
Josip naredi svome upravitelju i reče: „Napuni ovim ljudima vreće hranom, toliko koliko mogu ponijeti, i svačiji novac položi u vreću njegovu.
2
Moj srebreni pehar stavi u vreću najmlađeg, zajedno s hranom i novcem za žito!” I on postupi tako kako mu je rečeno.
3
Kad dođe jutro, puste ljude da otputuju zajedno sa svojim magarcima.
4
Kad izađoše iz grada i ne pređoše previše puta, reče Josip svome upravitelju: „Spremi se i pođi za njima. Kada ih stigneš, upitaj ih: ‘Zašto ste na dobro zlom uzvratili?
5
Zar nije ovo pehar iz kojeg moj gospodar pije i budućnost predviđa? Tu ste zlo napravili.’”
6
A kada ih je stigao, ponovi im te riječi.
7
A oni mu rekoše: „Zašto naš gospodar govori tako? Daleko bilo od tvojih sluga da takvo nešto učine!
8
Gle, novac što ga nađosmo u svojim vrećama vratismo nazad iz zemlje Kanaan. Kako bismo mogli ukrasti iz tvoga doma srebra ili zlata?
9
Ali, ako kod kojeg od tvojih sluga bude nađeno nešto, neka umre, a mi ostali bit ćemo sluge tvoga gospodara.”
10
A on reče: „Neka bude kako vi kažete! Kod koga bude nađen neka bude moj sluga a vi ostali ćete proći nekažnjeno!”
11
Tad svaki spusti svoju vreću na zemlju te je otvori.
12
A on poče tražiti od najstarijeg pa dođe do najmlađeg. Tad nađe pehar u Benjaminovoj vreći.
13
Tad poderu haljine na sebi i svaki stavi tovar svoj na magarca te se vrate u grad.
14
I Juda pođe s braćom svojom u dom Josipov – on još bijaše tamo – i padnu pred njim ničice na zemlju.
15
Josip im reče: „Kakvo ste to djelo počinili? Zar niste znali da čovjek poput mene umije budućnost predviđati?”
16
A Juda odgovori: „Što da kažemo gospodaru? Šta da kažemo i kako da se opravdamo? Bog je otkrio krivicu sluga tvojih! Evo nas, sluge smo našeg gospodara, mi i ovaj u čijoj je ruci pronađen pehar!”
17
A on odgovori: „Daleko bilo od mene da takvo nešto učinim! Čovjek u čijoj je ruci pronađen pehar neka bude moj sluga, a vi u miru pođite gore k ocu svome!”
18
Tad mu Juda priđe bliže i reče: „Molim te, gospodaru, dopusti slugi svome da progovori riječ svojemu gospodaru, i neka se srdžba tvoja ne rasplamsa zbog sluga tvojih, jer ti si poput faraona!
19
Gospodar moj je zapitao sluge govoreći: ‘Imate li još oca i braće?’
20
Tad odgovorimo gospodaru mome: ‘Mi imamo starog oca i malog brata, koji mu se rodi u starosti njegovoj, a njegov brat je mrtav. On jedini osta od majke njegove i otac ga mnogo voli.’
21
Tad si progovorio slugama svojim: ‘Povedite ga dolje meni da ga vidim!’
22
Tad kažemo gospodaru mome: ‘Dječak ne može napustiti oca svoga; kada bi oca svoga napustio on bi umro!’
23
Tad si ti poručio slugama svojim: ‘Ako vaš najmlađi brat ne siđe ovamo s vama, onda lica moga više nećete vidjeti!’
24
A kad dođosmo k sluzi tvome, našem ocu, tad mu prenesemo riječi našeg gospodara.
25
Tada naš otac reče: ‘Pođite i opet nam kupite hrane!’
26
Tad odgovorismo: ‘Ne možemo poći dolje, jer ne smijemo čovjeka u oči pogledati ako naš najmlađi brat nije s nama!’
27
Tad nam reče sluga tvoj, otac naš: ‘Vi znate da mi je žena rodila dva sina.
28
Jedan je nestao i pomislih u sebi: ‘Zasigurno ga je rastrgla zvijer!’ I nisam ga do dana današnjeg vidio.
29
Ako mi sada uzmete i ovoga i ako ga snađe nesreća, onda biste moje sijede kose poslali u carstvo mrtvih.’
30
Kada bi sada došao slugi tvome, ocu mome, i kada dječak, uz čiju dušu je prionula duša njegova ne bi bio sa mnom,
31
on bi umro čim bi vidio da dječak nije tu. Tako bismo mi, sluge tvoje, sijede kose tvoga sluge, a našega oca, od tuge poslali u carstvo mrtvih!
32
Jer tvoj sluga je zajamčio kod oca svoga za dječaka i obećao: ‘Ako li ga ne vratim, onda ću pred ocem svojim krivicu nositi život cijeli!’
33
Zato sada tvoj sluga moli da ostane kao rob gospodara moga umjesto dječaka. Neka dječak sa svojom braćom otputuje
34
Jer kako da odem ocu svome bez dječaka? Ne želim vidjeti tugu koja bi obuzela oca moga!”
← Chapter 43
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 29
Chapter 30
Chapter 31
Chapter 32
Chapter 33
Chapter 34
Chapter 35
Chapter 36
Chapter 37
Chapter 38
Chapter 39
Chapter 40
Chapter 41
Chapter 42
Chapter 43
Chapter 44
Chapter 45
Chapter 46
Chapter 47
Chapter 48
Chapter 49
Chapter 50
Chapter 45 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50