bible
ra
🌐 Language
English
Español
Français
Deutsch
Português
Italiano
Nederlands
Русский
中文
日本語
한국어
العربية
Türkçe
Tiếng Việt
ไทย
Indonesia
All Languages
Home
/
Serbian
/
Serbian Latin Version : 1865
/
Job 37
Job 37
Serbian Latin Version : 1865
← Chapter 36
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 29
Chapter 30
Chapter 31
Chapter 32
Chapter 33
Chapter 34
Chapter 35
Chapter 36
Chapter 37
Chapter 38
Chapter 39
Chapter 40
Chapter 41
Chapter 42
Chapter 38 →
1
I od toga drkće srce moje, i otskače sa svojega mjesta.
2
Slušajte dobro gromovni glas njegov i govor što izlazi iz usta njegovijeh.
3
Pod sva nebesa pušta ga, i svjetlost svoju do krajeva zemaljskih.
4
Za njom riče grom, grmi glasom veličanstva svojega, niti što odgađa kad se čuje glas njegov.
5
Divno Bog grmi glasom svojim, čini stvari velike, da ih ne možemo razumjeti.
6
Govori snijegu: padni na zemlju; i daždu sitnome i daždu silnome.
7
Zapečaćava ruku svakom čovjeku, da pozna sve poslenike svoje.
8
Tada zvijer ulazi u jamu, i ostaje na svojoj loži.
9
S juga dolazi oluja, i sa sjevera zima.
10
Od dihanja Božijega postaje led, i široke vode stiskuju se.
11
I da se natapa zemlja, natjeruje oblak, i rasipa oblak svjetlošću svojom.
12
I on se obrće i tamo i amo po volji njegovoj da čini sve što mu zapovjedi po vasiljenoj.
13
Čini da se nađe ili za kar ili za zemlju ili za dobročinstvo.
14
Čuj to, Jove, stani i gledaj čudesa Božija.
15
Znaš li kako ih Bog uređuje i kako sija svjetlošću iz oblaka svojega?
16
Znaš li kako vise oblaci? Znaš li čudesa onoga koji je savršen u svakom znanju?
17
Kako ti se haljine ugriju kad umiri zemlju od juga?
18
Jesi li ti s njim razapinjao nebesa, koja stoje tvrdo kao saliveno ogledalo?
19
Nauči nas šta ćemo mu reći; ne možemo od tame govoriti po redu.
20
Hoće li mu ko pripovjediti što bih ja govorio? Ako li bi ko govorio, zaista, bio bih proždrt.
21
Ali sada ne mogu ljudi gledati u svjetlost kad sjaje na nebu, pošto vjetar prođe i očisti ga;
22
Sa sjevera dolazi kao zlato; ali je u Bogu strašnija slava.
23
Svemoguć je, ne možemo ga stignuti; velike je sile, ali sudom i velikom pravdom nikoga ne muči.
24
Zato ga se boje ljudi: ne može ga vidjeti nikakav mudarac.
← Chapter 36
Jump to:
Chapter 1
Chapter 2
Chapter 3
Chapter 4
Chapter 5
Chapter 6
Chapter 7
Chapter 8
Chapter 9
Chapter 10
Chapter 11
Chapter 12
Chapter 13
Chapter 14
Chapter 15
Chapter 16
Chapter 17
Chapter 18
Chapter 19
Chapter 20
Chapter 21
Chapter 22
Chapter 23
Chapter 24
Chapter 25
Chapter 26
Chapter 27
Chapter 28
Chapter 29
Chapter 30
Chapter 31
Chapter 32
Chapter 33
Chapter 34
Chapter 35
Chapter 36
Chapter 37
Chapter 38
Chapter 39
Chapter 40
Chapter 41
Chapter 42
Chapter 38 →
All chapters:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42